Postoje različiti načini kako možemo ublažiti utjecaj stresa na individualnoj razini. Međutim, organizacije također mogu primijeniti različite procese kako bi smanjile utjecaj stresa na sve zaposlenike.
Kad nas je zatekla globalna pandemija, pa nakon toga u Zagrebu i potres, nisu postojali procesi koji se mogu slijediti ili smjernice kako postupiti. Tvrtke i njihovi zaposlenici susreli su se sa situacijom koju je malo tko mogao predvidjeti, a još manje planirati kako se nositi s njezinim posljedicama.
Nakon što je prošlo neko vrijeme i inicijalni šok je iza nas, postavlja se pitanje, što dalje? Neki su se vratili u urede, neki planiraju povratak. Možda se neki ne mogu vratiti jer im je ured stradao u potresu, a neki će možda morati otkazati ured zbog posljedica epidemije ili otpuštati radnike.
Utjecaj stresa možda više nije toliko intenzivan, ali su posljedice i dalje prisutne. Možda vas zanima osjećaju li se zaposlenici sigurno vratiti se u ured. Ili ne znate na koji način komunicirati sa zaposlenicima o financijskim rezultatima tvrtke. Koji su procesi ljudskih resursa koji vam mogu pomoći u svemu tome?
1. Povratna informacija od zaposlenika i individualni pristup
Ako ste za vrijeme proglašene pandemije organizirali rad od kuće, pitajte zaposlenike kakvo im je bilo to iskustvo. Pitajte ih otvoreno, u razgovorima jedan na jedan ili u formi ankete. Neka od pitanja koje možete postaviti: jesu li uspjeli odvojiti radno vrijeme od ostalih obaveza, što im je nedostajalo – možda kolege ili oprema za rad…, bi li htjeli u budućnosti povremeno raditi od kuće?
Ako imate zaposlenike koji imaju djecu vrtićke ili školske dobi, pitajte ih kako su se nosili s radom od kuće dok su djeca bila kod kuće. Ako imate zaposlenike koji putuju javnim prijevozom, pitajte ih osjećaju li se sigurno u javnom prijevozu. Uzmite u obzir individualne slučajeve i omogućite zaposlenicima da iznesu svoje strahove i prijedloge.
2. Otvorena komunikacija
U situacijama krize važno je iskreno i otvoreno komunicirati, pa čak i ako niste sigurni u kojem smjeru ide poslovanje tvrtke. Zaposlenici su odaniji tvrtki ako znaju što se događa, pa makar to bila informacija da ni vi ne znate u kojem se smjeru stvari razvijaju.
Ukoliko najavljujete neke promjene, važno je te najave i obećanja kasnije poštovati. Ako to ne možete, napravite follow-up i objasnite zašto nešto nije napravljeno onako kako je najavljeno. Ako još ne znate kakav će utjecaj epidemija imati na vaše dugoročno poslovanje, najbolje je to i otvoreno komunicirati.
3. Jasna podjela odgovornosti
Na poslovima koji uključuju zadatke koji nisu isključivo repetitivni, zaposlenici su angažiraniji ako imaju autonomiju. Da biste im mogli dodijeliti autonomiju, morate u njih imati povjerenje, a za povjerenje je potrebna jasna podjela zadataka i odgovornosti. Ako nije jasno što je čiji zadatak, može se dogoditi da je jedan zaposlenik previše zatrpan poslom, dok vi zapravo očekujete od nekog drugog da odradi određeni zadatak.
4. Organizacija rada od kuće
Ako su zaposlenici zainteresirani za to, možete im ponuditi aranžman u kojem će moći u budućnosti povremeno raditi od kuće. Za vrijeme epidemije koronavirusa nije bilo potrebno uređivati rad od kuće posebnim dokumentom. No, nakon što su istekle izvanredne okolnosti, potrebno je slijediti određene korake kako bi se zadovoljili svi propisi iz radnog prava i zaštite na radu.
5. Sigurni uvjeti u uredu
Ako ste se vratili u ured, važno je osigurati da se zaposlenici osjećaju sigurno. Osigurajte malo češće čišćenje stolova i zajedničkih prostorija te dezinfekciju prostora. Potaknite zaposlenike na redovito provjetravanje ureda. Zaposlenicima koji se ne osjećaju sigurno u blizini drugih ljudi važno je naglasiti da će im biti osigurani sigurni uvjeti rada i siguran razmak.